Djelatnosti
Terenski obilazak Drave – ocjena o PUO postupku planiranih radova vodograđevina Hrvatskih voda
Povodom rješavanja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš („screening“) zahvata Hrvatskih voda zatraženih prema Pododsjeku za zaštitu okoliša Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, prošli utorak je obavljen terenski obilazak na lokacijama zahvata duž poteza rijeke Drave od botovskog mosta, uzduž desne obale te uz lijevoobalni nasip sve do mosta kod Repaša. Obiđena su sva područja planiranih zahvata na kojima su započeli procesi odronjavanja obale uslijed erodirajućih procesa – ušće Mure u Dravu, kod rkm 236, nadalje kod lokacije Libanovec, rkm 233 , Komatnička, rkm 216,5 gdje su erodivni procesi naročito izraženi s brzim napredovanjem prema zaštitnom nasipu koji nije udaljeniji od pedesetak metara od obale te je neposredno ugrožen. Na lokaciji Novačka, rkm 215 zbog plavljenja i visokog nivoa vode, na žalost, nije bio moguć pristup samom području traženog zahvata, već nešto nizvodnije gdje je predstavnik Hrvatskih voda, g. Zlatko Kereša, dipl. ing. obrazložio tijek promjena terena i korita rijeke. Činjenica je da se u vrlo kratkom periodu dogodilo mnogo značajnih promjena toka Drave s pomicanjem južnije ili sjevernije, ovisno o smjeru snažnog protočnog djelovanja vode na okolno područje.
Cilj ovih obilazaka je, osim u predočavanju karakteristika zahtjeva objavljenog na ovim stranicama, pomoć pri donošenju ocjene o daljnjem postupku, doprinos ocjenjivanju svrhovitosti planiranih zahvata, hitnosti njihova provođenja zbog moguće ugroženosti obrambenih građevina inundacijskog pojasa koji služe obrani od poplava te sagledavanju transformacija okolišnih prilika koje su evidentne u odnosu na stanje prije desetak godina. Nije moguće ne zamijetiti značajnu sposobnost apsorpcije odnosno prilagodbe prirodnog okoliša pri ovakvim manje invazivnim radovima u ranijem razdoblju. Dokaz tome je i činjenica da velik dio javnosti nije dovoljno upoznat s postojanjem starih obalnih građevina na značajnom dijelu obalnog pojasa a koje su danas toliko uklopljene u prirodni ambijent da promatraču ne ostavljaju dojam provođenja bilo kakvog umjetnog zahvata na tom području.
Za zahvat ne ocjenjujemo potrebnim provođenje procjene utjecaja na okoliš. Isto, međutim, ne isključuje potrebu provođenja Glavne ocjene s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti ovih vodograđevina za ekološku mrežu što je, ujedno, u suglasju s odlukom nadležnog Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu prirode. Kako, naime, nije moguće sa sigurnošću isključiti potencijalne negativne utjecaje radova na Ekološku mrežu RH ovog područja, tj. njene ciljane vrste i staništa, nositelj zahvata obvezuje se provesti postupak Glavne ocjene (Rješenje objavljeno na istim stranicama). Studija Glavne ocjene, koju mora izraditi ovlaštenik sukladno propisanom sadržaju, predstavlja se javnosti tijekom 30-dnevne javne rasprave s javnim izlaganjem izrađivača dokumenta. Nakon prikupljenih mišljenja, prijedloga i primjedbi javnosti i zainteresirane javnosti na cjelokupni ili detalje zahvata nadležno tijelo odlučuje o njegovoj prihvatljivosti ili odbacuje zahvat kao neprihvatljiv. U slučaju odluke o neprihvatljivosti, moguća je primjena instrumenta utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta, sve sukladno Zakonu o zaštiti prirode te Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu ("Narodne novine", broj 118/09).
Terenskom obilasku prethodili su dogovori s drugim interesentima na ovom području, kao što su predstavnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje, predstavnicima sportsko-ribolovnih udruga i službenicima pogranične policijske Uprave budući je na nekoliko lokacija potrebno osigurati minimum stabilnosti riječnog prilaza („rampe“) za potrebe slučajeva izvanrednih situacija i nesretnih događaja. Kako danas izgleda stanje i koja je prirodna dinamika rijeke moći će se izvidjeti u ponovnom obilasku terena predviđenom za idući tjedan kad se očekuju povoljnije vremenske prilike. Ovaj puta, obilazak neće biti kopnenim putem, već samom rijekom Dravom, uz pomoć redovnih dežurnih pograničnih policajaca i predstavnika nositelja zahvata korištenjem motornih čamaca. Cilj je, naime, što više usuglasiti, a po potrebi i prilagoditi interese i nastojanja različitih korisnika prostora uz istovremeno maksimalno očuvanje prirodnih obilježja ovog, europski rijetko očuvanog (do)prirodnog riječnog ekosustava.
Za Pododsjek za zaštitu okoliša
Ana List, dipl.biol.
