Hrvatska zajednica županija otvorila raspravu o strategiji razvoja zdravstva na županijskoj razini do 2020.
Uloga županija u zdravstvenom sustavu, financijsko poslovanje županijskih bolnica te strategija razvoja zdravstva na razini županija samo su neka od pitanja koja su otvorili hrvatski župani i ministar zdravlja Rajka Ostojića te brojni predstavnici zdravstvenih organizacija na tematskoj sjednici Hrvatske zajednice županija posvećene zdravstvu koja se danas održala u Zagrebu. U raspravi su svojim prezentacijama aktivno sudjelovali predstavnici Udruga poslodavaca u zdravstvu i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te ravnatelji županijskih bolnica koji su se složili kako ovakvi susreti pospješuju daljnji razvoj financijski stabilnog sustava zdravstvene zaštite na županijskim i svim drugim razinama u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan vukovarsko-srijemski Božo Galić, zahvalio je ministru zdravlja dr. Rajku Ostojiću na uspostavljanju dijaloga sa županijama oko daljnjeg funkcioniranja financijski vrlo zahtjevnog područja zdravstvene zaštite na županijskoj razini.
„U ravnopravnu poziciju treba staviti županijske i državne bolnice jer mi kao županije nemamo financijskih sredstva za sanaciju županijskih bolnica budući da se sva sredstva za zdravstveno osiguranje centralno ubiru na državnoj razini. Ako država ubire novac za zdravstvo na svim razinama, tada ga mora i financirati. Tim istim novcem su sanirane državne bolnice, stoga je logično da država sanira i županijske bolnice“, rekao je Galić. Predsjednik Hrvatske zajednice županija naglasio je da se moraju sanirati stari dugovi bolnica, a treba, istaknuo je, raspravljati i o dugovima koji dolaze. "Bitno je dugoročno osigurati stabilno financiranje sustava zdravstva na županijskoj razini, a potom ćemo se lakše dogovoriti tko će upravljati bolnicama", odgovorio je Galić na upit hoće li država nakon sanacije preuzeti upravljanje županijskim bolnicama.
Ministar zdravlja dr. Rajko Ostojić upoznao je prisutne s aktivnostima predviđenim Strategijom razvoja zdravstva od 2012. do 2020. Napomenuo je da se niti jedna bolnica u Hrvatskoj neće zatvoriti. "Hrvatska ima dovoljno bolnica, ali malo liječnika", ustvrdio je i naveo da u hrvatskim bolnicama radi 4,5 tisuće liječnika te kako je za sustav ključna bolja raspodjela zdravstvenih djelatnika i liječnika. „Masterplan bolnica sadržat će plan zdravstvenih specijalnosti i ljudskih resursa te će biti predstavljen javnosti za 15 dana. Inzistirat ću na mjerljivosti rada po pojedinim specijalnostima, klinikama, zavodima i bolnicama te će tada situacija biti kristalno čista", zaključio je Ostojić.
„Općenito bolnice ostvaruju manjak prihoda i trenutno bilježe oko 380 milijuna kuna manjka. Nisu uspjele restrikcijom troškova za određen iznos smanjiti troškove, no činjenica je da postoje pozitivni pomaci. Uprave bolnica se sve više javljaju kao aktivni čimbenik jer se do sada smatralo da uprave nemaju mogućnost utjecaja na poslovanje, ali se sada uvode nove metode upravljanja i to pokazuje određene pozitivne rezultate. Međutim, bez dodatne injekcije sredstava, županijske bolnice teško će moći poštivati novi Zakon o financijskom poslovanju i strahujem da će se umjesto starih obveza bolnice usredotočiti na podmirenje aktualnih“, rekao je vanjski stručni suradnik Udruge poslodavaca u zdravstvu Ivan Lukovnjak.
O Hrvatskoj zajednici županija
Udruga broji 20 županija te njihovih župana koji, bez obzira na političku pripadnost, imaju ulogu u promicanju regionalne samouprave te u poticanju i potpori gospodarskog ali i društvenog razvitka svih županija. Na ovaj način Hrvatska zajednica županija želi komunicirati prema upravnim tijelima, izvršnom vlasti i javnosti te ojačati sustav koji se zajednički, kroz niz godina, gradi.
Hrvatska zajednica županija