Djelatnosti
Gospodarstvo Koprivničko-križevačke županije u 2007. godini
Gospodarstvo Republike Hrvatske, u dijelu koje čini 83.532 trgovačkih društava sa 896.013 zaposlenih (59% od ukupnog broja zaposlenih od 1.516.900 u Republici), ostvarilo je stopu rasta od 5,6% bruto domaćeg proizvoda, što je pokazatelj uspješne poslovne godine (najviša stopa rasta BDP od 2002. godine).
Glavni izvor gospodarskog rasta u 2007. godini su osobna potrošnja stanovništva, sa učešćem od 56% u BDP, uz rast od 6,2%, utemeljena na izvorima sredstava, što su bili realni rast plaća (rast nominalno neto plaća od 5,2%, uz prosječnu neto plaću od 4.841,00 kn mjesečno), dati krediti stanovništvu, povrat duga umirovljenicima i dati transferi iz središnje države stanovništvu.
Druga glavna komponenta rasta su investicije u fiksni kapital, posebno opremu uz rast od 6,5% kod trgovačkih društava i porast državne potrošnje za 3,4%.
Gospodarski rast ostvaren je i povećanom zaposlenošću za 49.000 novozaposlenih osoba na kraju razdoblja, uz stabilan tečaj i malu inflaciju na godišnjoj razini od 2,9%. Posljedično povećanju zapošljavanja smanjen je broj evidentirano nezaposlenih osoba (264.400 osoba sa 31.12.2007.), time i stopa registrirane nezaposlenosti je 14,8%, dok se stopa anketne nezaposlenosti – ILO kreće oko 10%.
U 2007. godini nastavljen je trend vanjskotrgovačkog deficita, sa negativnim saldom od 9,8 milijardi EUR-a, a pokrivenost uvoza izvozom je 47,9% (pad učešća od 0,4%).
Međunarodne pričuve HNB krajem razdoblja iznose 9,3 milijardi EUR-a, dok tekući račun platne bilance je u deficitu za iznos od 3,2 milijarde EUR-a.
Prema mišljenju analitičara i HNB vanjski dug od 32,9 milijardi EUR-a, sa učešćem od 85,3% bruto društvenog proizvoda nalaze previsokim, te potencijalno rizičnim stanjem za dugoročnu makroekonomsku stabilnost.
U četvrtom kvartalu 2007. godine jačaju inflatorni pritisci, prvenstveno uzrokovanim vanjskim utjecajem u vezi sa snažnim rastom cijena energenata, posebno nafte i hrane. Uz vanjske utjecaje na porast cijena hrane osim rasta cijena inputa u sektoru agrara, značajno je pridonijela slaba žetva i berba uzrokovana elementarnom nepogodom od suše.
Porastu cijena roba i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji pridonose i povećanja cijena komunalnih usluga sukladno odlukama lokalnih vlasti, stoga indeks potrošačkih cijena krajem godine bilježi rast od 5,8 % i predstavlja najveći rast cijena u proteklih pet godina.
U 2008. poslovnu godinu gospodarstvo ulazi sa spoznajom o počecima krize financijskog sektora u SAD, uzrokovanog rizičnim hipotekarnim kreditima i sa procjenama očekivanog rasta cijena nafte, hrane, a time i ostalih proizvoda iz sektora realne ekonomije, dakle uz uvjet poslovanja sa inflacijom veće stope od mogućnosti rasta BDP, odnosno sa očekivanjima o usporavanju gospodarske aktivnosti, kako na tuzemnom,tako i inozemnom tržištu.