EKO info (2): Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača

  • Objavljeno:16.09.2010. / Pregledano: puta

 Odlukom Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, a s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, 16. rujan je proglašen međunarodnim Danom zaštite ozonskog omotača. Ove se godine obilježava 23. godišnjica Montrealskog protokola,  najuspješnijeg međunarodnog sporazuma u zaštiti okoliša koji su ratificirale sve zemlje svijeta. Danas Montrealski protokol broji 196 zemalja članica, od čega su 146 zemlje koje imaju nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj, među koje spada i Republika Hrvatska.

 

"Zaštita ozonskog sloja: najbolje upravljanje i pridržavanje propisa“ ovogodišnji je slogan međunarodnog dana zaštite ozonskog omotača.

Provedbom Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj postignuto je značajno globalno smanjenje emisija ovih tvari u zrak te smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime. Do kraja 2009. godine, Montrealski protokol je doprinio smanjenju više od 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su korišteni najviše u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi 10 puta veće nego što je danas što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš.

Potrebno je naglasiti da se provedbom Montrealskog protokola doprinosi zaštiti ozonskog sloja ali ujedno utječe i na smanjenje globalnog zatopljenja jer većina tvari koje oštećuju ozonski sloj ujedno pripada i u stakleničke plinove. No ipak, kako se radi o postojanim tvarima čije smanjenje koncentracija u stratosferi sporo opada (nekim tvarima je životni vijek i do 100 godina) stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom ovog stoljeća.

Klimatski scenarij za Hrvatsku: raste razina mora, padaju vodostaji rijeka i povisuje se temperatura zraka.

Do danas je u Republici Hrvatskoj odobreno niz projekata kojima je ukinuta potrošnja klorofluorougljika (CFC), halona, ugljiktetraklorida i metil bromida koji se u Hrvatskoj koristio u proizvodnji presadnica duhana. U tijeku je provedba projekta za ubrzano ukidanje potrošnje klorofluorougljikovodika (HCFC-a), što je planirano do kraja 2015. godine. Uspostavljeni su razni centri za prikupljanje i obradu tvari koje oštećuju ozonski omotač te je uspostavljen sustav besplatnog prikupljanja starih klimatizacijskih uređaja (poziv na besplatni telefon 0800 444 110).

Neki od postupaka koje svaki čovjek može učiniti:

1. Razvrstavati otpad kako bi se smanjila njegova količina na odlagalištima i kako bi se postigla gospodarska dobit njegovom preradom.

2. Bolje izolirati stambene objekte radi što manje potrošnje energije za zagrijavanje istog.

3. Razmisliti o ugradnji solarnih ćelija i dr. alternativnih načina korištenja energije.

4. Prikupljati papir kako bi se što manje sjekle šume.

5. Koristiti bicikle ili jednostavno prošetati umjesto korištenja automobila na kratkim relacijama.