Čelnici općina i gradova raspravljali o problematici isplate rente

U sjedištu Koprivničko-križevačke županije okupili su se u srijedu 10. srpnja čelnici petnaest općina i gradova iz Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Na inicijativu župana Darka Korena i zamjenika župana Darka Sobote sastali su se kako bi razgovarali o problematici isplate rente od eksploatacije nafte i plina.

Nakon što je u Hrvatskom saboru donesen Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, očekuje se da Vlada Republike Hrvatske donese novu uredbu o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Kako o ovoj uredbi u značajnoj mjeri ovisi financijsko poslovanje općina, gradova i županija na čijem području INA vrši eksploataciju, na sastanku su dani prijedlozi za njeno poboljšanje u interesu jedinica lokalne samouprave (JLS) na čijem se području eksploatacija vrši.

Župan Koren uvodno je istaknuo kako se sve više od strane države nameće trend ograničavanja ili smanjivanja prihoda lokalne i regionalne samouprave, a s druge strane nametanje sve više novih funkcija. Zbog toga, ali i zbog pojedinih inicijativa da bi u budućnosti rentu u potpunosti trebala uživati samo država, okupljeni su donijeli stav da će zajednički prema Vladi uputiti zahtjev za poboljšanjem uredbe koja je trenutno na snazi.

Kako je pojasnio zamjenik župana Sobota uredba govori kako se za eksploatacijska polja nastala prije 31. prosinca 2009. ostvaruje naknada od 5% pridobivene količine ugljikovodika. Od toga lokalna samouprava ostvaruje 2,5%, županija 1%, a država 1,5%. Za novija nalazišta ostvaruje se renta od 10%. Na podravsko-bilogorskom prostoru sva su polja starija, pa su se načelnici složili kako je potrebno rentu višu od 10% uvesti za sva eksploatacijska polja, kako bi lokalna samouprava dobivala 5%, županija 2%, a država 3%.

Sudionici sastanka su se složili kako bi bilo najoptimalnije da renta iznosi 12% kao u Mađarskoj, gdje je sjedište MOL-a, većinskog vlasnika INE. Rečeno je da se ugljikovodici na hrvatskom tržištu prodaju po europskim cijenama, pa bi stoga i renta trebala biti europska. Samim time jer je u drugim zemljama ona znatno viša nego trenutno u Hrvatskoj.

Načelnici su kazali kako bi u slučaju da država preuzme cijelu rentu nastupila katastrofalna situacija za općine koje trenutno od nje ostvaruju prihode, jer renta čini značajan dio proračuna svake jedinice na čijem se području nalaze eksploatacijska polja i na temelju nje su jedinice dugoročno isplanirale svoje projekte, djelatnosti i zaduženja.

Načelnici i gradonačelnici stoga traže da se njihove predstavnike u vezi ove teme primi u Ministarstvu gospodarstva, gdje bi trebali doznati planove Vlade vezano uz uredbu. Istovremeno će se stavovi općina i gradova podravsko-bilogorskog prostora prezentirati i na drugim područjima u Hrvatskoj gdje se ostvaruju prihodi od rente (Slavonija, Moslavina, Međimurje). Također će se o ovoj problematici informirati saborski zastupnici iz tri županije, te se očekuje i njihova aktivna podrška kako bi se ostvario pravedan način isplate rente.