O Županiji
Koprivnički i križevački knjižničari s bibliobusima sudjelovali na susretu putujućih knjižnica u Karlovcu
Na 10. okruglom stolu o pokretnim knjižnicama "Od kočije do bibliobusa" održanom 15.4.2011. u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu sudjelovalo je sedamdesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Atraktivna popratna manifestacija – festival hrvatskih bibliobusa – okupio je ukupno deset bibliobusa, od čega devet hrvatskih – iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba, te jedan slovenski bibliobus – iz Novog Mesta.
Suorganizator skupa bila je Komisija za pokretne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva, a karlovačka knjižnica izabrana je za domaćina kako bi se obilježio veliki jubilej, ne samo karlovačke knjižnice, već i hrvatskog knjižničarstva uopće – 100. obljetnica početka rada prve pokretne knjižnice u Hrvatskoj. Naime, još 1911. u sela karlovačke okolice kočijom su iz Karlovca dostavljani kovčezi s knjigama za posudbu lokalnom stanovništvu! Kasnije su se na sličan način, različitim prijevoznim sredstvima, distribuirale knjige za čitanje stanovništvu u okolici mnogih drugih gradova u Hrvatskoj, da bi 60-ih godina započeo suvremeni razvoj pokretnih knjižnica – bibliobusa u današnjem obliku.
Na skupu je bilo zapaženo i sudjelovanje dva bibliobusa iz Koprivničko-križevačke županije – koprivničkog i križevačkog. Knjižničari iz Križevaca (Marjana Janeš-Žulj i Igor Kuzmić) te iz Koprivnice (Mladen Tudić, Ivo Trepotec i Ljiljana Vugrinec) nastojali su i ovom prigodom što bolje prezentirati ne samo svoje knjižnice, već i svoje gradove te županiju, njihove znamenitosti, kulturni, turistički i gospodarski potencijal. Kako su svi bibliobusi tijekom trajanja festivala bili otvoreni za razgledanje građanima, posjetio ih je veliki broj Karlovčana, ponajviše djece i mladih. Tom prilikom knjižničari su posjetiteljima dijelili tiskane informativne materijale o svojim knjižnicama, ali i o zavičaju, a promovirali su i lokalne gospodarske brendove, posebice Podravku, čiji su Lino proizvodi najviše veselili najmlađe goste bibliobusa.
Osim stručnih izlaganja na temu pokretnih knjižnica, na skupu je predstavljeno netom izišlo hrvatsko izdanje međunarodnih Smjernica za pokretne knjižnice, a izloženi su i posteri s prikazanim povijesnim razvojem svih hrvatskih bibliobusnih službi. Na kraju, povorka od 11 šarenih bibliobusa u jedinstvenom defileu, s policijskom pratnjom i uz posebnu regulaciju prometa, provezla se središtem grada Karlovca, čime je 10. okrugli stol o pokretnim knjižnicama priveden kraju.
Ovaj skup bio je prigoda i za uspoređivanje stanja u hrvatskom pokretnom knjižničarstvu, s onim u drugim zemljama Europe i svijeta. Zaključeno je kako naše pokretne knjižnice ravnopravno prate najviše svjetske stručne i tehničke standarde, iako je knjižničarstvo u Hrvatskoj financijski u daleko nepovoljnijem položaju nego npr. u zemljama zapadne Europe.
U Hrvatskoj danas djeluje 10 bibliobusnih službi (u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Križevcima, Osijeku, Rijeci, Vinkovcima, Zadru i Zagrebu) s ukupno 12 bibliobusnih vozila. U 2010. godini bibliobusi su pružali knjižničnu uslugu na 413 stajališta na području 9 županija te na području Grada Zagreba, usluživali su više od 13.328 aktivnih članova koji su u pokretnim knjižnicama posudili 339.682 jedinica knjižnične građe – knjiga, slikovnica, DVD-a itd. U bibliobusima ili u njihovoj organizaciji priređeno je u 2010. više od 200 priredbi i događanja usmjerenih na promociju knjige, poticanje čitanja, edukaciju o korištenju knjižnice i informacija općenito itd., kojima je prisustvovalo više od 5.000 nazočnih.
Ako se prisjetimo da su korisnici bibliobusa pretežno stanovnici malih naselja, često prometno izoliranih i udaljenih ne samo od većih središta, nego i od bilo kakve značajnije kulturne ponude, postaje još jasnije kako je velika i važna uloga bibliobusa u smanjivanju posljedica društvene isključenosti te podizanju kvalitete i standarda života svih građana – bez obzira na to gdje žive.
Ipak, ima još puno prostora za razvoj i unapređenje djelatnosti pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, npr.: u pogledu osnivanja novih službi pokretnih knjižnica u sredinama gdje one još ne postoje te u širenju mreža stajališta postojećih službi; zatim, u unapređenju djelatnosti zapošljavanjem dodatnog osoblja što bi omogućilo uvođenje drugih smjena rada bibliobusa (samo zagrebački bibliobusi rade u 2 smjene!); potrebno je poboljšanje tehničkih uvjeta rada bibliobusa – npr. osiguravanjem garaža, koje bi mogle produžiti vijek trajanja vozila (samo karlovački bibliobus ima garažu!); u bibliobusima treba još više razvijati multimedijalne knjižnične usluge, između ostalog, omogućiti korisnicima služenje računalom i internetom, a potrebna je i sve veća specijalizacija usluga i građe za pojedine grupacije korisnika – djecu, osobe starije životne dobi – štićenike ustanova kao što su domovi za starije, osobe s invaliditetom itd.
Ljiljana Vugrinec