Održan sastanak ravnateljica narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji
U Knjižnici i čitaonici "Fran Galović" Koprivnica održan je 28. lipnaj 2012. radni sastanak ravnateljica narodnih knjižnica u Koprivničko-križevačkoj županiji. Sudjelovale su ravnateljice svih pet narodnih knjižnica u županiji: mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina iz Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica, Marjana Janeš-Žulj iz Gradske knjižnice "Franjo Marković" Križevci, Anica Šabarić iz Gradske knjižnice Đurđevac, Ana Škvarić iz Narodne knjižnice Virje i Marina Srbljinović iz Općinske knjižnice Sidonije Rubido Erdödy Gornja Rijeka. Sastanku je prisustvovala i savjetnica iz Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i šport Koprivničko-križevačke županije, Vesna Peršić-Kovač te voditeljica Županijske matične službe za knjižnice, Ljiljana Vugrinec.
Sastanak je organiziran s ciljem stjecanja uvida u aktualno stanje županijskog narodnog knjižničarstva te radi koordiniranog planiranja aktivnosti u gradskim i općinskim knjižnicama za sljedeću, 2013. godinu. Ravnateljice su u svojim osvrtima ukratko predstavile rad i najvažnije programe i projekte knjižnica koji su provedeni u prvih 6 mjeseci 2012. godine, kao i one koji su u planu za iduće polugodišnje razdoblje.
U Križevcima se odvija trenutno najznačajniji i najveći investicijski projekt vezan za županijsko narodno knjižničarstvo – adaptacija i preuređenje Doma HV-a u novu križevačku Gradsku knjižnicu. Pred završetkom su radovi u 1. fazi grubih građevinskih radova, a 2. faza trebala bi biti dovršena do 15. listopada 2012., nakon čega slijedi još i opremanje tehničkom i AV opremom te namještajem jednog dijela nove knjižnice koji će do kraja godine biti predan na upotrebu svim potencijalnim korisnicima. U financiranju projekta sudjeluju Grad Križevci, Koprivničko-križevačka županija i Ministarstvo kulture RH, a dio sredstava za ovaj dio uređenja nove knjižnice – poglavito za opremu nove multimedijalne dvorane – u iznosu od 68.000 eura osiguran je kroz EU IPA projekt "Povezivanje multimedijalnih kulturnih centara u okviru prekogranične suradnje", u partnerstvu Gradske knjižnice Križevci kao nositelja projekta i Hrvatskog kluba August Šenoa iz Pečuha.
U Koprivnici se također do kraja 2012. planira izvesti investicija uređenja i opremanja dodatnog dislociranog prostora u Kampusu radi izmještanja dijela knjižničnog fonda za kojeg u zgradi Knjižnice više nema mjesta. Sredstva za ovu svrhu također su osigurana od strane tri financijera – Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije i Ministarstva kulture RH. Istovremeno, u koprivničkoj knjižnici privodi se kraju izrada projektnog zadataka i programske osnove za buduću novu gradsku knjižnicu koja je građanima Koprivnice prijekopotrebna, s obzirom da u sadašnjoj zgradi nema više mjesta niti za fond, niti za programe i usluge za korisnike. Posebno otežavajuća okolnost u današnjem radu knjižnice je njena gotovo potpuna nedostupnost u sadašnjem prostoru građanima s invaliditetom, odnosno s teškoćama u kretanju, budući da je prostor organiziran na 4 etaže za korisnike koje su povezane samo stubištima, jer u knjižničnoj zgradi nema mogućnosti ugradnje dizala. Uz to, zbog nedostatka prostora za smještaj knjižnične građe, police s knjigama zauzele su gotovo sav slobodan prostor, pa se niti u samoj knjižnici npr. osobe u invalidskim kolicima više ne mogu kretati. Kad se tome dodaju ostali problemi, npr. smještaj Dječjeg u polukatu do kojeg se dolazi samo stepenicama zbog čega je Odjel potpuno nedostupan djeci s invaliditetom ili roditeljima s bebama u kolicima, ili problem Čitaonice tiska na 1. katu koju mnogi redoviti korisnici knjižnice i čitaonice kojima je kretanje otežano bilo zbog bolesti ili treće životne dobi, uopće više ne mogu koristiti, itd., posve je razumljivo da projekti nove knjižnice više ne mogu čekati bolja vremena, nego im se mora pristupiti što hitnije.
Gradska knjižnica Đurđevac osobito je bila uspješna u provođenju brojnih kulturnih događanja za građane, po kojima je već niz godina prepoznatljiva i nezamjenjiva u gradu Đurđevcu. Općinska knjižnica u Gornjoj Rijeci i Narodna knjižnica Virje u 2012. godini obilježavaju petu godišnjicu od osnivanja knjižnica kao samostalnih ustanova, što će se npr. u Virju obilježiti svečanim programom u okviru proslave Dana Općine, 11. studenog.
Neki od neposrednih kulturno-animacijskih i edukativnih programa koji očekuju sve narodne knjižnice u Županiji do kraja godine jesu: sudjelovanje u Tjednu cjeloživotnog učenja 2012. i obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, koji se tradicionalno obilježava organiziranjem javnog čitanje na otvorenom, s ciljem poticanja i populariziranja čitanja. Budući da je 2012. godina proglašena Europskom godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti, Mjesec hrvatske knjige ’12 bit će također posvećen toj temi.
Veliki dio vremena – u stručno poslovanje s građom i korisnicima – knjižnice su u proteklom razdoblju uložile u pripremu i izradu različitih dokumenata vezanih za poslovanje ustanova, zbog stupanja na snagu novih i izmjenjenih propisa npr. o fiskalnoj odgovornosti, o arhivskoj građi, o zaštiti osobnih podataka i sl. Također, u svim knjižnicama intenzivno se radilo i na izradi strategija razvoja knjižnica u razdoblju 2012.- 2015. godine.
Zaključeno je kako sve narodne knjižnice u županiji kao samostalne kulturne ustanove ostvaruju značajnu ulogu informacijskih i kulturno-edukativnih središta u zajednici, pružajući mogućnost pristupa informacijama te brojnim obrazovnim i kulturnim sadržajima namijenjenim građanima svih dobi i najrazličitijih interesa.
Kao ono što je obilježilo rad svih narodnih knjižnica u posljednje vrijeme istaknuto je nesigurno i smanjeno financiranje osnovne i programske djelatnosti, kao dio trenda koji prati opću gospodarsku situaciju u zemlji. Također, stalan porast broj korisnika i njihovih potreba za novim i sve zahtjevnijim uslugama ne prati odgovarajući porast broja stručnih zaposlenika knjižničara, stoga malobrojni zaposlenici svih županijskih narodnih knjižnica ulažu iznimne napore kako bi pojačanim osobnim angažmanom nadoknadili manjak stručnog osoblja. U zadanim uvjetima, sve knjižnice balansiraju između potreba korisnika i želje za održavanjem dostignutog nivoa knjižničnih usluga koje pružaju svojim korisnicima te realnih mogućnosti financijera – gradova i općina, županije te Ministarstva kulture – da prate i financijski podrže planirane programe u okviru postojećih mogućnosti.
Sve ravnateljice istakle su pri tom pozitivan primjer Koprivničko-križevačke županije koja usprkos svim teškoćama i dalje redovito podržava rad narodnih knjižnica u Županiji izdvajanjem sredstava za nabavu knjižnične građe, sudjelovanjem u obnovi i nabavi nove informatičke opreme te sufinanciranjem pojedinih knjižničnih programa, a posebno sufinanciranjem dviju bibliobusnih službi koje upravo zahvaljujući financijskoj podršci Koprivničko-križevačke županije danas uspješno pružaju knjižničnu uslugu na više od 50 stajališta bibliobusa u čak 18 županijskih općina.
U sljedećoj godini narodne knjižnice u županiji planiraju održati postignuti nivo kvalitete i opsega usluga za korisnike te uz nužnu prilagodbu gospodarskim uvjetima nastaviti unapređivati svoju djelatnost, kako bi i dalje uspješno zadovoljavale informacijske, obrazovne i kulturne potrebe svojih korisnika.
Lj. Vugrinec