Župani na sastanku s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem i ministrima

Sorry, this entry is only available in Croatian. For the sake of viewer convenience, the content is shown below in the alternative language. You may click the link to switch the active language.

U Šibeniku je u petak, 8. prosinca održan 3. sastanak predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministara sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina, kojemu je, između ostalih, prisustvovao i župan Darko Koren, a domaćin je bila Šibensko-kninska županija odnosno njezin župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.

Premijer Plenković istaknuo je kako Republika Hrvatska po prvi put od ulaska u Europsku uniju ima priliku utjecati na kreiranje Kohezijske politike i novu financijsku perspektivu koja čeka Europu nakon 2020. godine, a samim time i snažnije promicati interese svojih građana. Obzirom na to da jedinice lokalne i regionalne samouprave najbolje poznaju potrebe na terenu, Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija u studenom je donio odluku o pokretanju inicijative za snažnijim uključivanjem županija u procese planiranja Kohezijske politike EU nakon 2020. godine, čije je ciljeve predsjednik Pauk predstavio premijeru i ministrima.

Prvi korak je intenziviranje odnosa s poljskim regijama koje su ulazak u EU dočekale spremne, uključujući svoje regije u programiranje operativnih programa zbog čega su u deset godina Poljaci povukli preko 82 milijarde eura. Premijer Plenković istaknuo je kako je Vlada RH u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave projektom Slavonija, Baranja i Srijem već pokrenula procese smanjivanja nejednakosti u Hrvatskoj, a napori uloženi u učinkovitije korištenje prednosti članstva i korištenje bespovratnih sredstava EU dovest će do formiranja gospodarski snažnih i konkurentnih europskih regija.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić zatim je okupljenima predstavila aktivnosti Ministarstva usmjerene jačanju suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u području zaštite potrošača i poticanja poduzetništva bespovratnim sredstvima, dok je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio mjere ruralnog razvoja, mjere iz fonda za pomorstvo i ribarstvo, izgradnju ribarskih luka, ali i reformske zakone u poljoprivredi: Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i Zakon o poljoprivredi.

U raspravu o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu uključio se i župan Koren, predloživši novi omjer raspodjele sredstava i to 65% u korist proračuna jedinica lokalne samouprave, 5%  u korist državnog proračuna i 30% u korist proračuna Županije, obzirom da Zakon u cijelosti prenosi procedure raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u nadležnost jedinica lokalne samouprave i Županije te napušta centraliziranu funkciju u upravljanju i raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem po ranijem Zakonu kod Agencije za poljoprivredno zemljište, osim nadležnosti iz članka 85. koji se financiraju iz državnog proračuna. Župan je pohvalio inicijativu decentralizacije koja govori u prilog tome da će se zemljištem najbolje upravljati lokalno, na čemu i temelji prijedlog o novoj raspodjeli sredstava.

Sredstva ostvarena kao prihod su namjenska, a na primjeru Koprivničko-križevačke županije koriste se za geodetsku katastarsku izmjeru, što je iznimno važno kod zemljišnih politika, a  trenutno provodimo četiri takva ugovora, ukupno vrijedna 18 milijuna kuna, dok su u proceduri javne nabave još tri procijenjene vrijednosti do 16 milijuna kuna. Izostanak traženog namjenskog izvora proračuna direktno će utjecati na ukupne imovinsko pravne odnose  po katastarskim općinama i time umanjiti mogućnost investiranja i korištenja bespovratnih EU sredstava, kako za javni tako i privatni sektor, za što su uređene zemljišne knjige osnovni preduvjet. Konkretno, županijski proračun neće biti u mogućnosti sufinancirati buduće projekte izmjere.“, poručio je župan Koren, spomenuvši još jednu problematiku koja se mora riješiti na državnoj razini, a riječ je o obrani od tuče. Župan smatra kako se mora zauzeti stav oko toga na koji način provoditi mjere zaštite od tuče te u skladu s njima donijeti odluke o financiranju ili na neki drugi način riješiti navedeni problem koji stvara velike štete na poljoprivrednim površinama.

Cilj sastanka bilo je uspostavljanje načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, uz suradnju svih razina vlasti kako bi se što uspješnije realizirali projekti smanjivanja nejednakosti i poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja, a, osim župana, prisustvovali su i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, predsjednik Udruge gradova Željko Turk te predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić.

Služba ureda župana