U Koprivnici održan stručni skup o pokretnim knjižnicama i festival bibliobusa
Samo polovica hrvatskih županija ima pokretne knjižnice!
Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” u Koprivnici u petak, 19. travnja 2013. bila je domaćin nacionalnog stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem – 11. okruglog stola o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 5. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom “MI IMAMO BIBLIOBUS! A VI?”. Skup je održan pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije te uz potporu Ministarstva kulture RH.
Na skupu je sudjelovalo više od osamdeset knjižničara i gostiju iz svih krajeva Hrvatske, a također i iz inozemstva – iz Portugala (Proenca-a-Nova), Slovenije (Maribor, Ptuj), Mađarske (Pečuh) i Srbije (Kladovo), s ciljem razmjene iskustava te unapređenja rada pokretnih knjižnica – bibliobusa, kroz upoznavanje međunarodnih iskustava i uspostavu partnerstva između knjižnica iz raznih zemalja.
Program je započeo Festivalom bibliobusa, na Zrinskom trgu ispred Knjižnice. Deset hrvatskih bibliobusa doputovalo je iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba, a tu su bila i dva „domaća“ bibliobusa iz Koprivničko-križevačke županije – iz Koprivnice i Križevaca. Tijekom trajanja festivala, bibliobusi su bili otvoreni za javnost, a ovu jedinstvenu priliku da ih sve na jednom mjestu razgledaju iskoristilo je više stotina posjetitelja – prema procjenama, njih oko 750. Među njima, najviše je bilo djece iz koprivničkih dječjih vrtića i učenika osnovnih škola koji su u posjet bibliobusima došli organizirano sa svojim učiteljima i odgajateljima, te s velikim zanimanjem razgledali sve što bibliobusi sadrže i slušali čemu oni služe, kamo sve putuju i kakve doživljaje i korisnike imaju na svom putu.
Festival bibliobusa bio je prilika i za kulturno-turističku promociju Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije, u kojoj su sudjelovali Klub Koprivica s ponudom jela od kopriva, Medičarna Špičko s licitarskim suvenirima i gvercom, Old timer Klub Biciklin Koprivnica, Eko-bicikl, tamburaški sastavi Harme i Cure Iz CEntra te Folklorni ansambl Koprivnica. Turistička zajednica Koprivnica potrudila se preko svojih predstavnika odjevenih u prigodne kostime prirediti renesansni ugođaj, a Šareni dućan predstavio je svoju nakladničku djelatnost.
Točno u 11:30 sati održano je i Milenijsko fotografiranje bibliobusa i gostiju festivala u izvedbi g. Šime Strikomana, gdje su se na zajedničkoj fotografiji sa svim bibliobusima okupili sudionici, organizatori, predstavnici pokrovitelja skupa, posjetitelji festivala i građani.
U poslijepodnevnom stručnom dijelu skupa kroz desetak domaćih i stranih pozvanih izlaganja sudionici skupa upoznali su se sa stanjem razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama, kao i s aktualnim trendovima u Europi te s mogućnostima korištenja europskih fondova u razvoju ove djelatnosti.
Istovremeno, u izlozima knjižnice izloženi su posteri na kojima su sve hrvatske bibliobusne službe predstavile programe i aktivnosti koje provode u svojim bibliobusima. (Posteri se u izlozima koprivničke Knjižnice mogu razgledati sve do kraja mjeseca travnja).
Kroz izuzetno zanimljive prezentacije sudionici skupa imali su prilike čuti niz informacija o radu i specifičnostima pokretnih knjižnica u Portugalu, Sloveniji, Finskoj, Srbiji i Francuskoj, kao i o tome kakva je perspektiva razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, gdje – s obzirom na broj stanovnika i aktualne potrebe – ima još puno prostora kako za unapređenje postojećih službi pokretnih knjižnica, tako i za uvođenje novih.
Organizator ovog skupa bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo preko svojih Komisija za pokretne i za narodne knjižnice, dok se uz domaćina, Knjižnicu i čitaonicu “Fran Galović”, kao suorganizator uključilo i regionalno Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja. Uz pokrovitelje i Ministarstvo kulture RH, značaj ove manifestacije čija je glavna ideja populariziranje javnih knjižnica kao temeljnih kulturnih ustanove koje trebaju biti najšire dostupne svim građanima, prepoznali su i sponzori skupa – tvrtke Hartmann i Podravka iz Koprivnice, Školska knjiga iz Zagreba, Point iz Varaždina i Šareni dućan iz Koprivnice te Turističke zajednice grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije pa organizatori i ovom prigodom svima njima zahvaljuju na podršci.
SAMO POLOVICA HRVATSKIH ŽUPANIJA IMA POKRETNE KNJIŽNICE!
Pokretne knjižnice u mnogim zemljama Europe i svijeta vrlo su razvijen oblik narodnih knjižnica. Bibliobusi, biblikombiji, bibliobrodovi i razna druga prijevozna sredstva često djeluju kao “produžene ruke” klasičnih, stacioniranih javnih knjižnica.
Cilj je što većem broju stanovnika omogućiti ostvarivanje jednog od temeljnih ljudskih prava na dostupnost knjiga i informacijske tehnologije potrebnih za informiranje, učenje i korištenje kulturnih sadržaja. Posebnost je pokretnih knjižnica što s istom opremom, knjižničnim fondom i osobljem mogu pružati knjižnične usluge na više lokacija. Stoga se pokretne knjižnice smatraju najekonomičnijim, a često i jedinim mogućim načinom osiguravanja knjižničnih usluga za stanovništvo slabo naseljenih područja, malih prometno izoliranih naselja i slično.
Iako je Hrvatska, po svojim demografskim, prometnim i gospodarskim obilježjima (veliki broj malih, raštrkanih naselja, s malim brojem stavnovnika itd.) idealna za organiziranje knjižničnih usluga u pokretnom obliku, samo polovica hrvatskih županija – njih deset – ima uspostavljene službe pokretnih knjižnica.
Namjera je stručnih skupova o pokretnim knjižnicama i popratnih festivala bibliobusa, koji se od 1999. u Hrvatskoj održavaju svake dvije godine, poboljšati informiranost stručne i sveukupne javnosti, kao i financijera, o stanju, mogućnostima i potrebama za pokretnim knjižnicama u Hrvatskoj te potaknuti odgovorne na svim razinama društva da podrže uspostavu novih i razvoj postojećih službi pokretnih knjižnica, kao neizostavnog dijela svake županijske mreže narodnih knjižnica.
Ljiljana Vugrinec
viša knjižničarka, prof. pedagogije
Voditeljica Županijske matične službe
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“