Novi naslovi u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” na odjelu za odrasle
MUNJEVITI MOMCI S WALL STREETA / Michael Lewis; – Zagreb: Profil, 2016.
Wall Street je posljednjih desetljeća potpuno promijenio svoju prirodu. Njime više ne upravljaju samo ljudi, njime danas dominiraju strojevi. Brokere su zamijenili kompjuteri, oni obavljaju daleko najveći dio transakcija na Wall Streetu, ali i na drugim svjetskim burzama. Procjenjuje se da oko 60 posto burzovnih transakcija obavljaju kompjuteri, te da se preko kompjutera, bez izravnog sudjelovanja ljudi, obavljaju poslovi vrijedni stotine milijardi dolara.
Burzovni stručnjaci znaju da je kod kompjuterskog trgovanja najvažnija brzina, tko ima brže kompjutere i brže prijenosne sustave poslovnih podataka taj je u velikoj prednosti. I sasvim mali pomak u brzini prijenosa podataka može imati ogromne posljedice po stanje na burzama. Ovdje nije riječ o minutama ili sekundama, nego se brzina prijenosa podataka mjeri u nanosekundama. Nekoliko nanosekundi brži prijenosni sustavi mogu vlasnicima donijeti profite koji se mjere u milijardama dolara.
Ono što su oni napravili otkrio je u ovoj knjizi poznati američki autor non-fiction bestselera Michael Lewis. On se već i do sada u svojim jako čitanim knjigama redovito bavio velikim mijenama u najpropulzivnijim sferama američkog društva. U ovoj knjizi opisuje jedan svijet koji je rijetko poprište ovakvih uzbudljivih istinitih trilera. Kada je Lewisova knjiga „Munjeviti momci s Wall Streeta“ izašla u SAD, ona je izazvala ne samo senzaciju među čitateljima, pa je tjednima bila na prvom mjestu rangliste najprodavanijih knjiga „New York Timesa“, nego je samo dan nakon njenog izlaska FBI pokrenuo istragu u vezi senzacionalnog otkrića mogućeg krupnog financijskog kriminala koji je u knjizi razotkriven.
***
Michael Lewis rođen je 1960. godine u New Orleansu, diplomirao je na slavnom sveučilištu Princeton, magistrirao na jednako tako slavnoj visokoškolskoj ustanovi London School of Economics, te kasnije radio kao ekonomski komentator za nekoliko američkih listova i magazina. Danas se smatra vodećim američkim autorom non-fiction bestselera iz sfere biznisa i financija.
DA EN / Milena Benini. – Zagreb: Zagrebačka naklada, 2015.
Rat posustaje, ali problemi koje je uzrokovao ne nestaju. Kalaide pokušava održati bar djelić svoga prijašnjeg života, i nije sigurna hoće li u tome uspjeti. Zato odlazi u prijestolnicu u kojoj se sve promijenilo, a neprijatelji – i saveznici – pojavljuju se na posve neočekivanim mjestima. Koliko dugo može kriti svoju zabranjenu trudnoću? Hoće li ponovo susresti s tuđincem koji joj je osvojio srce?
Istovremeno, Enaor se nalazi okružen izbjeglicama koje od njega očekuju sigurno mjesto za život. Dolaze iz različitih naroda i kultura, a svima im je zajednički problem studen, koja i dalje steže zemlju i čini se da nikad neće posustati. Hoće li pronaći utočište?
Može li zagonetni starac svojim tajanstvenim znakovljem unijeti bar malo reda u sveopći kaos?
Nastavak priče o hladnoćom i ratom izmučenom svijetu donosi nova pitanja, a odgovoriti na njih neće biti jednostavno ni bogovima.
***
Milena Benini (Zagreb, 1966.), hrvatska je književnica i prevoditeljica. Obrazovala se u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, slušala je francuski i komparativnu književnost te novinarstvo na Zagrebačkom sveučilištu, a diplomirala komparativnu književnost na sveučilištu St. George u Oxfordu. Piše romane, novele i kratke priče.
KAD VRAG DRŽI SVIJEĆU / Karin Fossum; – Zagreb: Edicije Božičević, 2016.
U potrazi za uzbuđenjem, tinejdžeri Andreas i Zipp ukradu torbicu iz kolica, te pokrenu nesretni niz događaja koji završi smrću novorođenčeta. Nesvjesni počinjenog zločina, Andreas i Zipp slijede staricu, slučajnu prolaznicu, do ulaznih vrata, i Andreas ulazi u njezinu kuću s nožem. Zipp čeka prijatelja, ali Andreas se ne pojavljuje…
Inspektor Sejer i njegov suradnik Jacob Skarre ne mogu povezati smrt djeteta s prijavljenim nestankom lokalnog delinkventa. I dok se u gradiću stvara sve veća pomutnja oko misterioznih događaja, nevjerojatna istina skrivena je u staričinom podrumu.
Ova priča nevjerojatna je zbog toga što su likovi toliko uvjerljivi. Ovo nije priča o ludom serijskom ubojici, nema osvete stare 40 godina, ili ubojice koji naprosto uživa u ubijanju. Ovo nije tipičan krimić u kojemu tražimo počinitelja, nego o tome koje su točno stvari dovele do zločina. Ovo je knjiga o tome kako životi običnih ljudi izmaknu kontroli, kako dođe do tragedije – bilo to pukim slučajem ili čak zbog letargije i neaktivnosti društva. Ova knjiga govori o tome koliko je većina nas zapravo blizu rubu, a da to ni ne shvaćamo. Imate osjećaj da bi se ovakve stvari mogle dogoditi svakome. Svatko od nas mogao bi postati ubojica, ili žrtva, ili čak oboje u isto vrijeme… Ova će vas knjiga također natjerati da posumnjate u vlastiti razum, i u razum ljudi koji vas okružuju.
Edmund Loew, Goodreads
***
Karin Fossum (Sandefjord, Norveška 1954.) s dvadeset je godina objavila zbirku poezije “Kanskje i morgen”, za koju je iste godine dobila nagradu Tarjei Vesaas za debitante. Neko je vrijeme radila u bolnicama, lječilištima i centrima za odvikavanje od droge. Nakon toga seli u okolicu Osla i započinje vrlo uspješnu književnu karijeru, obilježenu serijalom knjiga o inspektoru Sejeru, koji joj je u Norveškoj priskrbio nadimak “kraljica krimića”. Njezina djela prevedena su na tridesetak jezika.
Za knjige iz serije o karizmatičnom inspektoru Sejeru i njegovom pomoćniku Skarreu nagrađena je nizom književnih nagrada u Norveškoj, a i izvan nje, iz kojih se mogu izdvojiti Brageprisen (2000. za roman “Elskede Poona”), jedna od najprestižnijih norveških nagrada za beletristiku, Rivertonprisen (1996. za roman “Se deg ikke tilbake”), nagrada za najbolji norveški krimić, gdje se našla u društvu Joa Nesbøa, Frodea Gryttena, i Kjella Ole Dahla, Glassnøkkelen nagrada za najbolji skandinavski krimić (za “Se deg ikke tilbake”) te nagrade Silver Dagger za “Elskede Poona” i Los Angeles Times Award za istu knjigu.
Zasad je ekranizirano šest romana o inspektoru Sejeru. Za knjigu “Kad vrag drži svijeću” osvojila je Gumshoe nagradu za najbolji europski krimić 2006. godine.
Pripremo: Lovro Janeš