Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provode informiranje šire javnosti o održivom gospodarenju otpadom putem svojih mrežnih stranica i novoformirane stranice „Naviku usvojimo i otpad odvojimo“ (http://naviku-usvojimo.hr/). Ovim putem sve zainteresirane građane obavještavamo o navedenom te kroz mrežne stranice Koprivničko-križevačke županije aktualiziramo važnost odvajanja otpada utemeljeno na razmišljanju da je potrebno krenuti od sebe, svoje obitelji i domaćinstva, a sve kako bi cijeli sustav gospodarenja otpadom što učinkovitije funkcionirao.
Vrijeme je da počnemo gospodariti otpadom, umjesto da ga odlažemo na odlagališta. Ako otpad odvojimo, korisne sirovine poput papira, metala, plastike ili stakla možemo ponovno upotrijebiti. Tako štedimo jer koristimo postojeće sirovine i manje energije da bismo proizveli nove proizvode, ujedno štitimo okoliš i stvaramo nova radna mjesta u pogonima za prikupljanje, sortiranje ili obradu otpada koji postaje sirovina.
Da bismo doista uspostavili cjeloviti sustav gospodarenja otpadom, moramo sudjelovati svi – u svojim domovima, vrtiću, školi i uredu, a tako i svi gradovi, općine i sve institucije države.

Odsjek za zaštitu okoliša i zaštitu prirode
Koprivničko-križevačke županije

Foto: Web Naviku usvojimo i otpad odvojimo

Udruga CROCPA u suradnji s tvrtkom CIAK organizira sakupljanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja na području Koprivničko-križevačke županije. Akcija “Prateći list” namijenjena je poljoprivrednim gospodarstvima koja trebaju prateći list kao dokaz da otpadnom ambalažom sredstava za zaštitu bilja gospodare na Zakonom propisani način.

MREŽA SKUPLJANJA AMBALAŽNOG OTPADA SZB

Kako čitavi projekt financiraju članovi CROCPA EKO MODEL-a, sakuplja se samo ambalaža tvrtki: Agroteks, AgroChem-Maks, BASF, Bayer, Belchim Crop Protection, Chromos Agro, Dow AgroSciences, Florel, Genera, Pinus Agro, Syngenta Agro. Posjednici otpada ne snose nikakve troškove prilikom vraćanja prazne ambalaže.

Međutim, ako koristite zaštitna sredstva drugih proizvođača/uvoznika, trebate im se obratiti kako bi vam osigurali povrat ambalaže. Na lokacijama se neće prihvaćati ambalaža nečlanova Udruge i projekta (npr. Herbos d.d. u stečaju).

Mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@savjetodavna.hr

Sorry, this entry is only available in Croatian. For the sake of viewer convenience, the content is shown below in the alternative language. You may click the link to switch the active language.

Prema novom Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, koji je na snazi već godinu dana postavljeni su određeni ciljevi koje je Hrvatska preuzela pristupnim pregovorima s  Europskom unijom. Ciljevi vezani uz smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, a za što je preduvjet obavezno uvođenje primarnog odvajanja otpada, zatim sanacija postojećih odlagališta otpada i izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Sva tri cilja su obvezne i ravnopravne sastavnice kojima je plan da se do kraja 2018. godine na području Hrvatske uspostavi cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Odsjek za zaštitu okoliša i zaštitu prirode

Vezano:
Primarnu selekciju uvodi 71,6% gradova i općina

Nacionalna, ali i globalna akcija Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš koju je poduprla i Koprivničko – križevačka županija, provodi se s ciljem promjene odnosa pojedinaca ili institucija prema neprimjerenim načinima zbrinjavanja otpada u prirodi. Kampanji, koja je provedena u subotu na više lokacija u Koprivničko-križevačkoj županiji, pridružili su se i lovci Lovačkog društva Sveti Hubert Križevci koji gospodare lovištem VI/101, Križevci, površine preko 45 000 ha. Zbog proljetne sjetve, odaziv lovaca je bio manji, ali rezultati su ohrabrujući. Trinaest lovnih grupa sakupilo je 131 vreću otpada i 6,5 m² glomaznog otpada. Sudionici zahvaljuju na odličnoj suradnji sa poduzećem Komunalno d.o.o. iz Križevaca koje je doniralo vreće za prikupljanje otpada te poduzeću Park d.o.o. iz Svetog Ivana Žabno, a koji su ujedno izvršili prijevoz prikupljenog otpada. Zaključak je da bi trebalo nastaviti sa čišćenjem okoliša i označavanjem "divljih" odlagališta koje je potrebno sanirati, u suradnji sa komunalnim redarstvom Grada Križevaca na području ovog velikog lovišta tijekom cijele godine.

Zanimljiv je primjer Estonije koji pokazuje kako je financijski i vremenski moguće uštedjeti na čišćenju okoliša od odbačenog otpada upravo ovakvim dobrovoljnim građanskim inicijativama. Naime, u akcijama čišćenja sudjelovalo je 50.000 građana te je riješen problem "divljih" odlagališta za koji bi državi trebalo pune 3 godine i 22.5 milijuna eura.

Ovakve je akcije uklanjanja smeća iz prirode uvijek korisno provoditi budući se podrazumijeva da dovode do promjene negativnih navika na način da – tko čisti – ne onečišćuje!

Ana List, prof.biol.,
Voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša i prirode

Svake godine 22. travnja više od milijardu ljudi u više od 157 država diljem svijeta obilježava Dan planeta Zemlje kao globalni pokret usmjeren na zaštitu okoliša i prirodnih resursa našeg planeta. Ove se godine Dan planeta Zemlje obilježava pod sloganom „Pokrenimo Zemlju“ (Mobilize the Earth) kako bi se naglasila važna činjenica da Zemlja neće čekati. Kampanja za Dan planeta Zemlje 2012. godine osmišljena je kako bi pružila ljudima mogućnost da ujedine svoje glasove i time dodatno ojačaju pokret za zaštitu okoliša te osiguraju obnovljive izvore energije za sve i održivu budućnost za Zemlju. Pokret se sastoji od pojedinaca svih dobi i sa svih dijelova svijeta na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini sa naglaskom na prestanak korištenja fosilnih goriva te okretanju obnovljivim izvorima energije, poboljšanju energetske učinkovitosti i poduzimanju radnji da energija postane svima dostupna.

Jedan od glavnih ciljeva ovogodišnje kampanje je i „Milijarda zelenih djela“ (A Billion Acts of Green) koja za svoj glavni cilj ima dostizanje jednu milijardu djela do konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju (Rio 20) u lipnju 2012. godine koja će tada biti predstavljena.

Tijekom mjeseca travnja (te posebno 22. travnja) Earth Day Network i njezini partneri u cijelom svijetu organizirati će kampanje u svrhu podizanja svijesti građana o važnosti očuvanja planeta Zemlje. Za sve dodatne informacije posjetite http://www.earthday.org/.

Ana List, prof.biol.,
Voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša i prirode

Akcija čišćenja divljih odlagališta otpada na području Općine Sv. Petar Orehovec dio je projekta „Misli globalno, djeluj lokalno! Sveti Petar Orehovec bez divljih odlagališta“ kojim se učenici 8.a Osnovne škole Sveti Petar Orehovec pripremaju za Smotru projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Četiri kontejnera ili oko 25 m³ različitog otpada prošli su tjedan prikupili učenici 8. a i 8.b ove Osnovne škole u šumama Gljivnica u Piškovcu i Makarica (zvana Staravine) u Vinarcu. Na licu mjesta učenici su otpad ujedno razdvajali tako da su dva kontejnera napunili iskoristivim otpadom koji je moguće reciklirati, a preostala dva kontejnera popunili su miješanim komunalnim otpadom. Sakupljeni otpad zbrinulo je Komunalno poduzeće Križevci  koje je učenicima u akciji pomoglo i kontejnerima koje su dovezli na lokacije akcija čišćenja.

Pomoć u akciji učenicima su pružili i roditelji, učitelji, čelnici Općine i članovi Savjeta mladih. U šumi Starevine očišćeno je ogromno brdo otpada. Nažalost, prikupljeni otpad, tek je kap u moru otpada koji se još nalazi u šumama na području Općine. Naime, u sklopu svoje akcije učenici su dosad evidentirali oko tridesetak lokacija na kojima su divlja odlagališta, što i nije ukupan broj te je, prema riječima općinskog vodstva i mještana ostalo još mnogo lokacija koje u svojim šumarcima i poljima kriju divlja odlagališta. U sklopu svog projekta učenici nastavljaju s edukacijom mještana o postupanju s otpadom i posljedicama divljih odlagališta za prirodu i čovjeka, a poduzet će i aktivnost kartiranja lokacija divljih odlagališta uz pomoć GPS uređaja.

                                                                                                                     Učenici 8.a i 8.b

OŠ Sveti Petar Orehovec

Na 56. seminaru biljne zaštite održanom od 7. do 9. veljače u Opatiji Udruga CROCPA prezentirala je rezultate CROCPA EKO MODELA gospodarenja otpadnom ambalažom sredstava za zaštitu bilja. Model obuhvaća četiri načina sakupljanja ambalaže:
– postavljeni spremnici za male korisnike sredstava za zaštitu bilja
– akcije „Prateći list“ namijenjene poljoprivrednim gospodarstvima
– direktan dolazak tvrtke C.I.A.K. d.o.o.na imanje posjednika otpada ako se radi o većim količinama ambalažnog otpada
– svakodnevno sakupljanje ambalaže u skladištima tvrtke C.I.A.K. d.o.o. u Vojniću, Zaboku i Osijeku.
Najbolje rezultate u količini sakupljene ambalaže polučila je akcija „Prateći list“ koja od 2009. godine bilježi vrtoglavi porast količina sakupljene ambalaže. U Hrvatskoj je 2009. sakupljeno 1.400 kg otpadne ambalaže sredstava za zaštitu bilja, 2010. godine 17.400 kg, a tijekom akcije u lipnju i srpnju prošle godine čak 92.700 kg otpadne ambalaže.
S ponosom možemo reći da je Koprivničko križevačka županija jedna od najboljih kroz sve tri godine provođenja akcije. Prošle je godine samo u proljetno-ljetnom terminu od 2039 gospodarstva sakupljeno 14.281,70 kg otpadne ambalaže. U 2009. i 2010. Godini u našoj je županiji sakupljena najveća količina otpadne ambalaže, a u 2011. godini je ambalažu predao najveći broj poljoprivrednih gospodarstva, odnosno ovjeren je najveći broj Pratećih listova. Posebno nas veseli da je broj ovjerenih Pratećih listova gotovo identičan ukupnom broju poljoprivrednika koji su tijekom zimskih mjeseci 2011. godine prisustvovali predavanjima Javne poljoprivredne savjetodavne službe gdje su i bili informirani o obavezi i načinu sakupljanja otpadne ambalaže sredstava za zaštitu bilja.

Više…..
 

Jučer je s predstavnicima Općine Legrad, Hrvatskih šuma i lokalnog komunalnog poduzeća, obavljen terenski obilazak turističko-rekreativnog centra Šoderica u svrhu ishođenja odobrenja za radove orezivanja i sanitarne sječe oštećenih stabala koje svojim granama ometaju promet, vidljivost i preglednost izlaska na prometnice te sječu stabala koja su osušena ili bolesna i predstavljaju opasnost od rušenja na objekte i prolaznike. Prethodno je u prostorijama Općine Legrad obavljen radni sastanak s načelnikom Općine i uvid u dokumentaciju glavnog projekta planiranih radova izgradnje vodoopskrbne mreže na području turističkog naselja s oko 300 vikend-objekata, čije bi izvođenje također moglo uzrokovati potrebu uklanjanja tridesetogodišnjih stabala, većinom platana, neposredno uz postojeću internu prometnicu.

Obzirom da se TRC Šoderica nalazi unutar Regionalnog parka Mura-Drava te područja proglašene Ekološke mreže Republike Hrvatske, oko pola kilometra udaljeno od desne obale rijeke Drave i zaštićeno je zbog svojih hidrobioloških značajki, za ovakve radove potrebno je ishođenje dopuštenja nadležnog županijskog tijela za zaštitu okoliša i prirode. Terenskim pregledom većeg dijela turističkog naselja, uz pomoć stručnjaka Hrvatskih šuma izdvojena su i markirana stabla koja je potrebno ukloniti, a što je okvirno označeno i na kopijama katastarskog plana predmetnih čestica. Radove će ugovorno izvoditi komunalno poduzeće, koncesionar Općine Legrad koje ujedno zbrinjava otpad.

Na mjestu uklonjenih stabala, zasadit će se mlade sadnice bjelogoričnih, odnosno crnogoričnih vrsta selektiranih prema krajobraznom projektu hortikulturnog uređenja ovog doprirodnog područja koji je potrebno što skorije izraditi od stručne pravne osobe, a naručitelja Općine Legrad.

Kako bi cjelokupni turistički kompleks dobio svoju nekadašnju kvalitetnu rekreativnu namjenu, jezersko područje trebalo bi temeljito izmuljiti, ukloniti sav nakupljeni organski materijal s dna jezera te ukloniti submerzno raslinje koje ometa kupače. Uz izgradnju ostale infrastrukture, od primarne je važnosti rješavanje problema odvodnje objekata bez čega su sve ostale mjere samo privremenog karaktera.

 Ana List, prof.biol.
Voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša i prirode

Krajem 2011. godine proveden je postupak Prethodne ocjene utjecaja na ekološku mrežu za zahvat uklanjanja naplavina sa željezničkog mosta na Dravi kod Botova u sklopu kojeg je održan radni sastanak sa predstavnicima nositelja zahvata (HŽ Infrastruktura d.o.o.), Državnog zavoda za zaštitu prirode i svih odgovornih i zainteresiranih institucija. Obiđena je predmetna lokacija s obzirom da se planirani zahvat nalazi unutar područja ekološke mreže HR5000013 Šire područje Drave – važnog područja za divlje svojte i stanišne tipove i HR1000014 Gornji tok Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja) – međunarodno važnog područja za ptice i unutar regionalnog parka Mura-Drava.
Budući da je most na Dravi kod Botova u lošem stanju, potrebna je hitna sanacija nosivih stupova mosta, međutim prije sanacije potrebno je ukloniti naplavine nakupljene na središnjem stupu mosta kako bi se utvrdilo stvarno stanje stupa te započela izrada projekta sanacije. Radi što efikasnijeg uklonjanja predmetne naplavine, potrebno je izgraditi pristupni put, a obzirom da se radi o zahvatu manjeg obima, koji ne uključuje sječu šume, izgradnju trajnih vodnih građevina, obaloutvrda i sl. te obzirom da će se nakon izvođenja zahvata pristupni put ukloniti uz provođenje propisanih uvjeta zaštite prirode, Prethodnom ocjenom zahvata isključena je mogućnost značajnih negativnih utjecaja na cjelovitost i ciljeve očuvanja područja Ekološke mreže.
Radovi uklanjanja naplavina započeli su 09. 01. 2012. godine, a izvođač radova je Vodogradnja d.o.o. Varaždin. Trenutno je na lokaciji zahvata dopremljena određena količina lomljenog kamena koji će se privremeno ugraditi na uski dio područja dna korita neposredno uz stupove radi pristupa bagera mjestu naplavina. Na liniji prilaza vodi, djelomice je uklonjena niska vegetacija radi osiguranja pristupnog puta te će se, ukoliko vremenske prilike omoguće, sa vađenjem naplavina započeti početkom idućeg tjedna.
Radove nadgleda nadležna inspekcija zaštite prirode budući nužnost izvođenja svakog zahvata u području Ekološke mreže ne smije ugroziti ekološke značajke zaštićenog područja.

Valentina Peršić, dipl.ing.biol.
viši stručni savjetnik za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom
Odsjek za zaštitu okoliša i prirode KKŽ

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia, A. elatior), jedna od najpoznatijih alergogenih biljaka, počela je cvjetati i na području Koprivničko-križevačke županije što je vidljivo iz povećanog postotka ljudi koji imaju alergijske reakcije poput kihanja, otežanog disanja, svrbeža nosa uz pojavu vodenog iscjetka, otečenost kapaka i dr. Podaci upućuju da se svake godine povećava broj građana koji obolijevaju od alergije na ambroziju, što je u zdravstvenom i društvenom pogledu zabrinjavajuće, jer djeca i odrasli kroz više mjeseci na područjima  gdje cvatu korovi i ambrozija, nisu u mogućnosti normalno živjeti, pod stalnom su medicinskom terapijom i moraju se skloniti na zaštićeno mjesto. Prema izjavama stručnjaka, svaki deseti stanovnik osjetljiv je i alergičan na pelud ove biljke.

Ambrozije najviše ima na zapuštenom poljoprivrednom zemljištu, u neobrađenim vrtovima i uz cestu. Iako se u sklopu redovnog održavanja cesta i javnih površina dio ambrozije uklanja, građane se upozorava na zakonsku obvezu uređenja zemljišta i čišćenja korova ambrozije. Ingerenciju i kontrolu nad suzbijanjem ambrozije, ovisno o vrsti zapuštenog zemljišta, imaju: fitosanitarna inspekcija (048-674-550), poljoprivredna inspekcija (048/674-552), šumarska inspekcija (048/270-869) i komunalno redarstvo pojedinih jedinica lokalne samouprave, sve ovisno o tome kako se zemljište vodi u katastru.

Suzbijanje ambrozije nije jednostavno. Mehanički način je najteži, ali i najučinkovitiji. Potrebno je čupati je još kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, a moguća je i košnja kao i uobičajene agrotehničke mjere suzbijanja korova. Ujedno je moguć i kemijski način uništavanja ambrozije herbicidima. Uoči li se ambrozija u cvatu, najbolje ju je odrezati i spaliti, kako se eventualno već zrelo sjeme ne bi širilo dalje te tako prenijelo ambroziju na nove površine. Brzina njenog širenja ponekad dostiže i po 20 km na godinu. Detaljnije mjere koje treba poduzimati nalaze se u Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – Ambrosia artemisiifolia L. (Narodne novine br. 72/07) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja.

Stručnjaci kažu da sačuva klijavost gotovo 40 godina. Samo jedna biljka može stvoriti čak i do 150.000 sjemenki. Ima iznimno puno cvjetova, tako samo jedna muška cvjetna glavica može imati čak do stotinu cvjetova s, nevjerojatnih, čak do pola milijuna peludnih zrnaca u svakom cvijetu. Dobro razvijene pojedine, poglavito pojedinačno izrasle biljke ambrozije, mogu proizvesti do 10 gr. peludnog praha. Biljka u našim uvjetima naraste do 1,5 metara i stvara grm. Sjeme joj zrije najesen jer cvjeta tek od polovine srpnja, ponekad i malo ranije, pa sve do sredine listopada.

Odsjek za zaštitu okoliša i prirode